Skladišna logistika

Skladišna logistika podrazumijeva distibuciju robe u skladištu,kao i ostale operativne radnje potrebne za nesmetano funkcioniranje radnih procesa u skladištu.Kao karika koja povezuje fizičku dopremu robe od dobavljača i fizičku otpremu robe kupcima skladišna logistika je ključna točka na kojoj se mjeri efikasnost supply chain managementa.Stalno optimiziranje i poboljšavanje skladišne logistike stoga je ključno u skraćivanjima vremena dopreme/dostave,boljem planiranju i vođenju politike zaliha,povećanju zadovoljastva kupaca i slično,utječući time na smanjenje ukupnih troškova tvrtke,kao i povećanju njenih prihoda,

Značajno povećanje prihoda može se ostvariti jednostavnim ubrzavanjem isporuke robe prema kupcu.Pogledajmo slijedeći primjer:

-Našem kupcu isporučujemo robu svakih 7 dana.Neka je prosječna vrijednost isporuke 10000 kn.Godišnji prihod od tog kupca iznosio bi 52 tjedna x 10 000kn = 520 000 kn.

Pretpostavimo da smo poboljšanjem rada skladišne logistike uspjeli skratiti vrijeme potrebno za isporuku za 1 dan.Tako ćemo istom kupcu robu isporučiti svakih šest dana,pa dolazimo do slijedeće računice:

60 isporuka (360/6) x 10 000 kn = 600 000 kn.

Iz gornjeg primjera vidjeli smo da naoko mala poboljšanja efikasnosti skladišne logistike koje se sastoji od ubrzanja isporuke za 1 dan donosi tvrtki značajan prihod od 80000 kn godišnje SAMO OD JEDNOG KUPCA!!! Ako pomnožimo to povećanje prihoda sa brojem kupaca koje ima tvrtka rezultati su zapanjujući.

SKLADIŠTENJE

Pravilno skladištenje robe je jedna od najvažnijih aktivnosti kojima se bave logističari,te im ti poslovi najčešće oduzimaju najviše vremena i zadaju najviše problema.Također,troškovi skladištenja su relativno veliki u odnosu na ukupne troškove tvrtke.Po definiciji skladište je prostor za uskladištenje robe u rasutom stanju ili u ambalaži s namjerom da poslije određenog vremena roba bude uključena u daljnji transport, proizvodnju, distribuciju ili potrošnju.

Skladište može biti ograđeni ili neograđeni prostor, pokriveni ili nepokriveni prostor koji se koristi za čuvanje sirovina, poluproizvoda ili gotovih proizvoda. U njemu se roba preuzima i otprema, te čuva od raznih fizičkih, kemijskih i atmosferskih utjecaja.

Prema načinu gradnje skladišta se dijele na otvorena (u njima se čuvaju materijali i robe koje su neosjetljive ili vrlo malo na kemijske i atmosferske utjecaje), zatvorena (roba osjetljiva na vremenske utjecaje), natkrivena (robe kojima je potrebno stalno provjetravanje). Postoji još podjela robe na klasična skladišta (u kojima razlikujemo niskomehanizirana i visokomehanizirana skladišta, ovisno na koji se način rukuje predajom i otpremom robe – ručno ili strojevima poput viličara i sl.). Automatizirana skladišta (poslovi se u pravilu obavljaju bez prisutnosti djelatnika), specijalizirana skladišta (ili namjenska skladišta sa točno definiranom robom ili materijalom poput silosa, hladnjača, tankova i sl.).

Skladištenje robe je vrlo odgovoran zadatak jer nepravilnim skladištenjem se upropaštava roba,povećavaju se troškovi poslovanja,mogući su problemi sa raznim inspekcijama. Za vrijeme uskladištenja može doći do različitih gubitaka. Uzroci gubitaka mogu biti u prirodi robe(lako topljiva ili hlapljiva roba,roba koja gubi vlagu), uvjetima uskladištenja, nesavjesnom ili neispravnom manipuliranju robom i sl. Ako se roba pravilno uskladišti, čuva se od nepovoljnih utjecaja, gubitaka i kvarenja.

Važan dio procesa skladištenja je i optimizacija skladištenja,odnosno svi oni procesi koji su potrebni da bi se roba najekonomičnije preuzela u skladište,pravilno posložila u skladištu i isporučila krajnjim korisniocima.