Roba u komisiji

Nakon dužeg vremena ponovo smo tu.Ispričavam se na tako velikoj pauzi,ali tko god je radio u poslovima vezanima za logistiku,bez obzira radi li se o uvozu,distribuciji ili skladištu zna da je zadnji kvartal godine za većinu proizvoda udarni što se tiče posla i prometa,tako da mi je ostalo jako malo vremena za bilo što drugo.

Na temu današnjeg posta,a to je roba koja se nekome daje ili prima na komisiju,potaknulo me nekoliko mailova koje sam dobio.Razlika između klasične otpreme robe kupcu ili otpreme u komisiju je slijedeća:

Kod klasične isporuke uz robu šaljemo otpremnicu i ispostavljamo fakturu.Roba prelazi u vlasništvo kupca i prema njemu imamo novčano potraživanje.

Kod isporuke robe u komisiji sistem rada je takav da robu kupcu isporučimo sa međuskladišnicom.Roba se isporuči kupcu,ali u našem knjigovodstvu ona se tretira kao da je preseljena iz jednog u drugo NAŠE VLASTITO SKLADIŠTE.Nakon što protekne dogovoreni rok kupac radi tzv. odjavu,odnosno prijavljuje nam što je od dobivene robe prodao.Mi tek tada kupcu ispostavljamo fakturu SAMO ZA ROBU KOJU JE PRODAO,odnosno samo za robu s njegove odjave i sa datumom odjave.Tek od tog datuma počinju teći svi dogovoreni rokovi plaćanja.

Kupcu je takav način poslovanja daleko povoljniji jer najčešće ima duže rokove plaćanja za isporučenu robu.Također,nema rizika nekurentne robe,jer robu koja se ne prodaje jednostavno vrati dobavljaču.Kako fakturu dobije samo za robu koju je prodao potrebni iznosi za robu i sa njima povezani PDV su mu daleko manji,pa je i manji dio imovine vezan u zalihama.

Iako dobavljaču takav način rada donosi više posla,on mu otvara mogućnost ulaza u neke prodajne prostore u koje nije mogao ući klasičnim načinom.

SKLADIŠTENJE

Pravilno skladištenje robe je jedna od najvažnijih aktivnosti kojima se bave logističari,te im ti poslovi najčešće oduzimaju najviše vremena i zadaju najviše problema.Također,troškovi skladištenja su relativno veliki u odnosu na ukupne troškove tvrtke.Po definiciji skladište je prostor za uskladištenje robe u rasutom stanju ili u ambalaži s namjerom da poslije određenog vremena roba bude uključena u daljnji transport, proizvodnju, distribuciju ili potrošnju.

Skladište može biti ograđeni ili neograđeni prostor, pokriveni ili nepokriveni prostor koji se koristi za čuvanje sirovina, poluproizvoda ili gotovih proizvoda. U njemu se roba preuzima i otprema, te čuva od raznih fizičkih, kemijskih i atmosferskih utjecaja.

Prema načinu gradnje skladišta se dijele na otvorena (u njima se čuvaju materijali i robe koje su neosjetljive ili vrlo malo na kemijske i atmosferske utjecaje), zatvorena (roba osjetljiva na vremenske utjecaje), natkrivena (robe kojima je potrebno stalno provjetravanje). Postoji još podjela robe na klasična skladišta (u kojima razlikujemo niskomehanizirana i visokomehanizirana skladišta, ovisno na koji se način rukuje predajom i otpremom robe – ručno ili strojevima poput viličara i sl.). Automatizirana skladišta (poslovi se u pravilu obavljaju bez prisutnosti djelatnika), specijalizirana skladišta (ili namjenska skladišta sa točno definiranom robom ili materijalom poput silosa, hladnjača, tankova i sl.).

Skladištenje robe je vrlo odgovoran zadatak jer nepravilnim skladištenjem se upropaštava roba,povećavaju se troškovi poslovanja,mogući su problemi sa raznim inspekcijama. Za vrijeme uskladištenja može doći do različitih gubitaka. Uzroci gubitaka mogu biti u prirodi robe(lako topljiva ili hlapljiva roba,roba koja gubi vlagu), uvjetima uskladištenja, nesavjesnom ili neispravnom manipuliranju robom i sl. Ako se roba pravilno uskladišti, čuva se od nepovoljnih utjecaja, gubitaka i kvarenja.

Važan dio procesa skladištenja je i optimizacija skladištenja,odnosno svi oni procesi koji su potrebni da bi se roba najekonomičnije preuzela u skladište,pravilno posložila u skladištu i isporučila krajnjim korisniocima.